Moda u razdoblju 1920 - 1930
Prvi svjetski rat je završio, a u svijetu je zavladala euforija. Kako je moda odraz svega što se događa oko nas tako je i na novu slobodu moda odgovorila promjenama. Haljinama je pao struk do razine kukova i prestale su pratiti liniju tijela. Novi trend je težio ka jednostavnosti, prsluci su jednostavni, oblikovani koristeći samo nekoliko nabora na ramenima ili bočnih šavova. Na početku novog desetljeća rubovi suknji su se pojavili iznad gležnja, a u samo tri godine duljine suknji su se popele na do tada neviđene visine.
Izrezi oko vrata su većinom bili jednostavni okrugli ili "V". Rukavi su bili dugi i ravni ili u obliku zvona. Na nekim haljinama pojavljuje se i remen na bokovima, a haljine i u tom slučaju padaju u ravnoj liniji. Među tkaninama prevladavali su šifon, lagana svila, mekani baršun, laganija vuna i mekani pamuk. Haljine su bile jednostavnog kroja, a detalji su prevladavali na površini. Detalji kao što je vez, meka pletenica i perlice za navečer ili pak manipulacije tkaninama poput naboranog šivanja na mašinu ili štirkanja. Na plesnim podijima posebno su bila popularne prozirne i polu-prozirne haljine sa pripadajućim gaćicama.
Razdoblje oko 1920-te godine nazivaju još i "era laskanja" („flapper era“ – o toj temi budem još pisala). Do 1926 rubovi haljina nastavili su svoj skandalozan uspon i stigli do koljena. Nizak struk i dalje je uživao popularnost, ali suknje i prsluci postali su sve složeniji zahvaljujući šavovima, kružnim volanima i lepršavim materijalima. Počeli su se pojavljivati ukrasni šalovi, kontrastne tkanine i slojevi. Ručno nizanje perlica koje je iziskivalo puno vremena i novca bilo je iznimno popularno, a posebno za plesne haljine.
Razine suknji, koje su neki smatrali nepristojnima, pripitomljene su modnim kolekcijama iz 1928./1929. godina, dok su asimetrični rubovi (duljina haljine na u prednjem dijelu do koljena, a duže na leđima) svojom pojavom najavili duže rubove u razdoblju 1930-tih godina. Struk se postupno podigao na razinu koju mu je priroda namijenila.
Dizajneri 20-tih godina su bili: Patou, Molyneux, Chanel, Boue Souers, Louiseboulanger, Augustabernard and Vionnet.
Zagreb je 20-tih također reagirao na svjetske trendove i bio grad slobodnih žena. Zagrepčanke toga vremena vjerno su slijedile europske trendove u modi i životnom stilu, te prigrlile žensku emancipaciju. U “ludim 20-ima”, kako se često naziva ovo doba (doba art decoa), žene su skratile suknju, odrezale kosu i počele pušiti, često i lule, nositi bubikopf frizuru, a s rezanjem kose odbacile su i stari svjetonazor, te postale promotori novog duha vremena. Procvali su i modni saloni.
Mnoge dame odrekle su se elegantne, skupocjene odjeće i odjenule kratke ravne haljine bezstruka, odrezale kosu i ogrnule se muškim jaknama. Rođena je nova smjela žena, kaže, i izgledom i ponašanjem. Fenomen “garçonne” najavljivao je mobilnost, brzinu i funkcionalnost novoga stila života, a ujedno je predstavljao ženu kao glavnu potrošačicu novoga doba. Žene su prihvatile i smoking i muške pidžame širokih nogavica, od svile, koje su nosile na plaži i kod kuće, a one smjelije i na ulici. Smoking kao senzacija nove mode predstavljen je u časopisu Svijet 1926. godine 20-ih godina počinje i opća holivudizacija, te opčinjenost ženskom ljepotom, što je rezultiralo da su sve popularnija natjecanja za miss.