Louise Brooks i bob frizura kao simbol neovisnosti i jednakosti žena
Jedna od najpopularnijih frizura, čija popularnost ne jenjava još od početka prošlog stoljeća definitivno je bob ili paž frizura. Svoju popularnost i uspon na modnom tronu bob frizura može zahvalit zvijezdi nijemih filmova Louise Brooks. Dvadesetih godina njena bob frizura postala je senzacija, a žene su masovno tražile njenu repliku. Uz ravno šišane šiške i kratku crnu sjajnu kosu, strogo uređene obrve, svijetla put i tamne usne zaokružile su njen fatalni izgled koji je potaknuo modni trend. Trend se uz manje i li veće preinake zadržao sve do danas i ne čudi stoga da se uvijek nađe na popisu najutjecajnijih stilova 20. stoljeća.
Bob frizura kao simbol seksa i neovisnosti
Ta je frizura svevremenska, nosile su je mnoge zvijezde od Mary Ann Jackson do Ume Thurman, a kroz povijest je doživjela mnoge varijacije. Ne samo da je bob dvadesetih godina bio sinonim za promiskuitet, već je u kontekstu ženskih prava ubrzo postao i simbol jednakosti i neovisnosti žena. Bob je kreirao frizer Antoine de Paris 1909 godine kojega je inspirirala Ivana Orleanska. To je bilo vrijeme brojnih socioloških i kulturnih promjena koji su, poput futurizma, naznačili kraj tradicionalne umjetnosti (pisala sam već o flapper djevojkama). Frizura je postala iznimno popularna, a onda je doživjela neočekivani pad u Americi gdje je opisana kao 'sramota za svaku ženu'.
Louise Brooks
Rođena je u Kansasu 1906 kao Mary Louise Brooks. Bob frizuru koju je kasnije proslavila, nosila je još od djetinjstva, te joj pridonijela i nadimak i 'crna kaciga'. U djetinjstvu je bila seksualno zlostavljana što ju je obilježilo za cijeli život. Tvrdila je kasnije da je "nesposobna za pravu ljubav" te da je to iskustvo "oblikovalo njen stav prema seksualnom zadovoljstvu… za mene pristojni, dragi muškarci nikada nisu bili dovoljni - trebao je postojati element dominacije". 
Karijeru je započela kao plesačica u Los Angelesu, a 1925. potpisala je petogodišnji ugovor s filmskim studiom Paramount Pictures. Najpoznatiju ulogu ostvarila je kao vamp zavodnica u nijemom filmu Howarda Hawksa "A Girl In Every Port". Nakon što joj u Paramountu nisu dali obećanu povišicu, 1928 godine otišla je u Europu, te surađivala sa austrijskim redateljem G.W. Pabstom. Druga uloga koja je obilježial njezinu karijeru je ona u filmu "Pandorina kutija" iz 1929 godine. Film je digao mnogo prašine zbog iskrenog prikaza seksualnosti, a uključivao je i jedan od prvih filmskih prikaza lezbijke. Nakon Pandore glumila je još u filmovima "Diary of a lost girl" i "Prix de beaute", oba poznata i cenzurirana zbog šokantno slobodnog prikaza seksualnosti i društvene satire. Ranih tridesetih Brooks se vratila u Hollywood i igrala manje uloge u B produkcijama i kratkim filmovima. Njen zadnji film bio je vestern "Overland Stage Raiders" iz 1938., u kojem je glumila s Johnom Wayneom.
Nakon završene filmske karijere Louise se tražila, pa je tako radila kao prodavačica, vodila je plesni studio, glumila na radiju, te pisala trač kolumne za novine, da bi u 36 godini postala kurtizana koju je uzdržavalo nekoliko stalnih bogatih mušterija. 1932-te godine objavila je bankrot. Snalažljiva, iznimni inteligentna i oštra na jeziku Brooks nije odustala počela je pisati o filmu i o vlastitom životu. Godine 1982. izdala je hvaljene memoare "Lulu in Hollywood", za koje poznati kritičar Roger Ebert tvrdi da je "jedna od najduhovitijih i najistinitijih knjiga o filmu". John Updike smatra ju najboljim holivudskim piscem. Godine 2010. javnosti su predstavljeni njeni dnevnici i zabilješke koje je ostavila muzeju zakladi Georgea Eastmana uz uvjet da se otvore javnosti tek 25 godina nakon njene smrti.
Što se tiče ljubavnog života, dvaput se udavala i imala afere s mnogim muškarcima, uključuju i Charlie Chaplina. Imala i nekoliko seksualnih izleta sa ženama, uključujući Gretu Garbo, no nikada s njima nije ulazila u veze. Priče o tome da je lezbijka ili biseksualka silno su je zabavljale.
Svojom ljepotom, inteligencijom, neovisnošću i opakim jezikom inspirirala je neke likove crtača Huga Pratta, SF roman The Invention of Morel, strip Dixie Dugan i erotske knjige Valentina. Liza Minnelli na njoj je bazirala lik Sally Bowels iz "Cabareta".
